Mercatorova projekcija je cilindrična kartografska
projekcija koju je 1569. osmislio flamanski geograf i kartograf Gerardus
Mercator.
Iako se zbog mogućnosti prikazivanja linija konstantnog pravocrtnog
kursa, a time i očuvanosti kutova i oblika malenih objekata danas koristi kao standardna kartografska projekcija za nautičke svrhe, Mercatorova projekcija ipak iskrivljuje
veličinu i oblik velikih objekata s povećanjem mjerila od ekvatora prema
polovima gdje ono postaje beskonačno.
Koliko ih iskrivljuje možete vidjeti u kratkoj animaciji u videu koju je korisnik
@neilrkaye podijelio na Redditu.
Rijeka je veća slatkovodna tekućica na kopnu. Svaka rijeka ima svoj početak - izvor i svoj završetak - ušće. Izvor i ušće povezani su riječnim koritom. Nil, najduža rijeka na svijetu, napaja se iz dva izvora. Prvi i veći, izvor Bijelog Nila, je u Viktorijinom jezeru u Ruandi, a drugi, izvor Modrog Nila, u jezeru Tana u Etiopiji. Ušće Nila nalazi se u Sredozemnom moru u Egiptu. Riječno korito dugo mu je 6853 km.
Pritoci su rijeke koje nemaju izravnu vezu s morem, oceanom ili većim jezerom, nego se ulijevaju u drugu, veću rijeku. Rijeka može imati mnogo pritoka, ali ne mora imati niti jednog.
Rijeke svoje pritoke prikupljaju s određenog većeg ili manjeg područja. To područje s kojeg svi vodotoci pritječu jednoj većoj rijeci naziva se porječjem te veće rijeke. Na primjer, područje s kojeg sve tekućice pritječu rijeci Dravi naziva se porječjem rijeke Drave.
Najveće porječje na svijetu ima rijeka Amazona, a proteže se na površini od 7 milijuna četvornih kilometara.
Velika većina svjetskih tekućica na kraju završi u nekom moru, oceanu ili velikom jezeru. Dio kopna s kojeg se sve tekućice slijevaju prema jednom moru (oceanu, jezeru) naziva se slijevom ili slivom tog mora.
Područje s kojeg se sve tekućice, direktno ili indirektno, ulijevaju u Jadransko more pripadaju jadranskom slijevu ili slijevu Jadranskog mora.
Kako je Jadransko more dio Sredozemnog mora, sve tekućice jadranskog slijeva pripadaju i većem sredozemnom slijevu, zajedno s tekućicama jonskog slijeva, egejskog slijeva i svih slijevoga unutarnjih mora Sredozemnog mora.
Većina mora rubni su dijelovi velikih oceana pa slijevovi mora istog oceana ujedno pripadaju i slijevu tog oceana.
Na primjer, sve rijeke koje se ulijevaju u Indijski ocean pripadaju slijevu Indijskog oceana. Ali isto tako, tom slijevu pripadaju i rijeke slijeva Arapskog mora i slijeva Bengalskog zaljeva jer su Arapsko more i Bengalski zaljev dijelovi Indijskog oceana.
Primjer jezerskog slijeva je kaspijski slijev, a pripadaju mu i velike europske rijeke Volga i Ural.
Sve tekućice nekog područja čine riječnu mrežu tog područja.
Usporedite riječne mreže Južne Afrike i afričke države Mali.
Lako je reći kako uvijek vidimo istu stranu Mjeseca. Lako je i potkrijepiti tvrdnju objašnjenjem da je to tako jer Mjesec rotira istom brzinom kojom se okreće oko Zemlje. Puno je teže to predočiti. :)
Animacija u nastavku u tome može pomoći jer vizualno daje odgovore na pitanja poput onoga okreće li se i Mjesec oko svoje osi te, ako je to tako, zašto uvijek vidimo istu stranu Mjeseca.
Na animaciji lijevo prikazan je primjer rotacije Mjeseca i njegove revolucije oko Zemlje, dok je na desnoj dan primjer bez rotacije Mjeseca.
