Iako je danas prekrivena debelim ledenim prekrivačem, Antarktika nije oduvijek takva. Nekada su ovdje rasle bujne polarne šume, a dokaz za tu tvrdnju nedavno su pronašli američki znanstvenici koji su na Antarktici naišli na fosilizirane ostatke jedne takve šume iz razdoblja perma, prije 260 milijuna godina. Time su dobili uvid u život prije prvog masovnog izumiranja vrsta na Zemlji.

Pretpostavlja se da je šuma u to vrijeme prekrivala veliki dio kopna južne polutke (prostor koji se kasnije odvojio kao Gondvana). 

Ova polarna šuma se sastojala od drvenastih biljaka Glossopteris, paprati i mahovina otpornih na ekstremno dugotrajnoj izloženosti svjetlosti i mraku tijekom polarnih dana i noći. Biljke su se prilagodile tako što su mogle prekinuti vegetacijski ciklus u nepovoljnim i ponovno ga pokrenuti u povoljnim vegetacijskim uvjetima.

Znanstvenici su na području Transantarktičkog planinskog lanca prikupili 13 fosilnih fragmenata iz razdoblja perma. 

Znamo da su današnje biljke prilagođene na izmjene svjetlosti i mraka tijekom dana. Ono što se znanstvenici nadaju da će otkriti jest odgovor na pitanje kako su mjeseci stalne izloženosti svjetlosti utjecali na životni ciklus biljaka na Antarktici.

Završetkom perma prije 250 milijuna godina započelo je i masovno izumiranje pri čemu je sa Zemlje nestalo više od 90% vrsta, uključujući i polarne šume Antarktike. Mnogi znanstvenici smatraju da je upravo tim izumiranjem započelo akumuliranje stakleničkih plinova u Zemljinoj atmosferi. Time je i Antarktika postala topliji i vlažniji kontinent nego što je danas.

Ovo i slična istraživanja omogućit će nam bolje razumijevanje utjecaja stakleničkih plinova i klimatskih promjena na život na Zemlji.